Početna Gostujuće kolumne [BRIDGE] A liga - najava
[BRIDGE] A liga - najava PDF Ispis
(1 ocjena, prosjek: 5.00 od 5)
Gostujuće kolumne
Autor Gjivo   
Utorak, 05 Prosinca 2017 20:52

Trening kamp tima Dubrovnik Danče

UVOD

Ovog vikenda kreće Hrvatska Bridž A liga, najjače timsko natjecanje u sezoni. Pobjednik navednog natjecanja u kojem nastupa dvanaest timova postat će prvakom Hrvatske.  Iz lige sigurno ispadaju dva tima, dok treći najslabiji (ukupno deseti u poretku) igra dodatni kvalifikacijski meč protiv trećeplasiranog iz B lige.

 

 

DUBROVNIK DANČE

U ovoj sezoni u tom najjačem natjecanju po prvi put nastupa jedan tim iz Dubrovnika. Bilo je par slučajeva gdje je plasman u A ligu bio blizu, ali tek je prošle godine tim Dubrovnik Danče uspješno prošao B ligu i ostvario zasluženo prvo mjesto u tom natjecanju. Tim Dubrovnik Danče u potpunosti opravdava taj naziv, jer se većina članova tima ljeti kupa na tom nadaleko poznatom kupalištu. Kupalište je uglavnom poznato po vaterpolu, VK Jug je osnovan na Dančama. IAVK Turčin kao jedna od najpopularnijih vaterpolo ekipa u Hrvatskoj (nastupa u Divljoj ligi) je s Danača. Vaterpolo portal www.dance.hr je najkvalitetniji portal u cijeloj regiji po pitanju vaterpola. Tim Dubrovnik Danče će na natjecanje ovaj vikend krenuti u sastavu: Ana Čeović, Miho Jančić, Toni Radić, Maja Mrša, Joško Đilović, Ante Mijić. Tokom natjecanja trebao bi im se pridružiti i Andrija Martić. Primarni zadatak tima je održati prvoligaški status.

 

KLADIONICE PREDVIĐAJU BORBU ZA OPSTANAK

U Hrvatskoj sve što se igra ulazi u izračun ratinga (slično kao u šahu). Svaki igrač ima svoj rating i probat ćemo preko toga odrediti jačinu ekipa na natjecanju. Po tome najveći favoriti za naslov su prošlogodišnji prvaci, tim JT1 čiji je prosječni rating od oko 6100 bodova. Odmah do njih je tim JT3 s prosjekom malo preko 5850. Te dvije ekipe uvjerljivo odskaču i ako je vjerovat bodovanju, jedna od te dvije ekipe će biti prvak Hrvatske. Za plasman u Ligu za prvaka ne bi se trebala brinuti ni Opatija koja još jedina ima prosjek preko 3000 bodova. Na četvrtom mjestu je ekipa JT2 koja ima prosjek preko 2500. Možemo zaključiti da bi bio teški podbačaj da neka od ove četiri ekipe ne završe u Ligi za prvaka. U prosjeku od malo preko 2000 bodova se nalaze četiri ekipe, redom su to Split, JT4, JT5 i Zagrebački bridž klub. Te će se ekipe boriti za Ligu za prvaka, dok ekipe koje to ne uspiju bi morale biti sigurne za svoje prvoligaško mjesto u Ligi za opstanak. Na devetom mjestu je Velika Gorica sa prosjekom od oko 1500 bodova što pokazuje da bi bilo iznenađenje da se plasiraju u Ligu za prvaka, ali bi morali i osigurati siguran opstanak. Na dnu su redom ekipe s prosjekom od oko 1000 bodova: Rijeka, Dubrovnik Danče i Element koje su osuđene na grčevitu borbu za deseto mjesto i pokušaj održavanja svog prvoligaškog statusa kroz dodatni kvalifikacijski meč s trećeplasiranim iz B lige.

 

DODATNA PREDNOST ZA DOMAĆE TIMOVE

Osim samog ratinga, to što se cijelo natjecanje igra u Zagrebu, dodatno povećava šanse za osam klubova iz Zagreba. Za prvaka ta opcija vjerojatno neće puno utjecat osim što će Split teže ponovit dobar rezultat od lani, a Opatiji malo umanjiti šanse. To će dosta pomoći Elementu u borbi za opstanak u odnosu na Rijeku i Dubrovnik Danče. Prednost u borbi za prvaka Hrvatske timovima JT daje opcija da u A ligi imaju više svojih timova.

 

FORMAT NATJECANJA

Natjecanje ima za današnje pojmove jako neobičan sustav natjecanja. Čak četiri vikenda u sezoni su rezervirana za A ligu. U prva dva vikenda će se igrati svatko sa svakim jedanaest kola, a nakon toga će se liga razbiti u po šest timova na Ligu za prvaka i Liga za opstanak. U ligi za prvaka igrat će šest ekipa u dva dodatna termina još dva puta svatko sa svakim, tako da će se ukupni pobjednik dobiti nakon odigranog 21 kola ligaškim natjecanjem. Liga za opstanak igra jedan dodatni vikend i ekipe koje su u toj ligi ukupno igraju 16 kola. U svakom meču igra se 16 bordova (16 različitih dijeljenja) i rezultat svakog meča se dobije na osnovu rezultata iz tih 16 bordova.

 

BODOVANJE REZULTATA

Bridž je specifičan po dodjeli bodova, jer nije bitno samo pobijediti protivnika u direktnom meču već je bitno i pobijediti sa što većom razlikom. U većini sportova se dodjeljuju bodovi za pobjedu (najčešće 2 ili 3), negdje i bod za neriješeno, dok se u bridž dodjeljuje bodovna skala od 0 do 20. Zbog toga postoji mogućnost rezultata od  20:0 u slučaju uvjerljive pobjede. Kod neriješenog rezultata se dodjeljuje rezultat 10:10. To dovodi do situacije da sa dvije visoke pobjede možete kompenzirati više poraza u natjecanju. To je standardizirani način igranja na svim timskim natjecanjima u bridžu.

 

ZASTARJELI SUSTAV NATJECANJA

Hrvatska A liga je poprilično specifično natjecanje. Cijelo natjecanje se uglavnom igra u Zagrebu (ili velika većina natjecanja) tako da nema puno potrebe da natjecanje ima više od jednog kruga svatko sa svakim, jer nema opcije igranja na domaćem i gostujućem terenu. S obzirom da Zagreb ima sve potrebne uvjete nije neobično da je tako sve postavljeno. Nedostatak opreme je uglavnom problem za ostale gradove da budu domaćini ovakvog natjecanja. U prilog domaćinstva Zagreba ide i to da je većina timova upravo iz Zagreba. Baš zbog te činjenice je poprilično nejasno zašto se igra u sustavu natjecanja gdje se ekipe koje se bore za prvaka u toku sezone međusobno sastaju tri puta u meču od 16 bordova. Takav sustav natjecanja se održava već godinama, iako je poprilično većinska praksa u bridž natjecanjima da prvaka donosi završnica u mečevima na više bordova. Osobno mislim da se sustav mora promijeniti i to jako brzo te da se prvak Hrvatske dobiva preko završnice (Final Four) gdje bi se igrali mečevi na veći broj bordova. Igrajući veći broj bordova protiv istog protivnika se pokazao se kao izvrstan i u drugim sportovima (playoff serije na veći broj pobjeda). Tako bi se ekipe mogle fokusirati na jednog protivnika, prilagoditi se na sistem i uvijek se u takvim situacijama dobije ono najbolje i najzanimljivije. Igrajući obične mečeve tokom godine nemate nikad protiv sebe protivnike koji su dobro pripremljeni i fokusirani na jednog protivnika, jer u jednom vikendu uvijek za protivnike imaju najmanje pet različitih timova. No, iako je praksa u svijetu poprilično drugačija kod nas se i dalje zadržava ovaj sustav. Jedan od glavnih razloga je što se sastav A lige ne mijenja puno iz sezone u sezonu pa su se igrači navikli na postojeći sustav i to se smatra da se igra tako bez neke jake želje za mijenjanjem. Ako i ima nekih inicijativa nisu baš dobrodošle. Drugi razlog je što najjači hrvatski bridž klub, Dr. Jurica Tomljenović Zagreb, želi upravo ovakvo natjecanje. Taj klub ima čak pet svojih ekipa u A ligi, što je skoro pa 50% sudionika. Samo zbog te činjenice , a i zbog činjenice da imaju općenito najveći broj igrača, bitno je što misle i što kažu. Klubu JT nije poklonjeno to što imaju pet klubova u A ligi, oni to godinama rezultatima ostvaruju i zadržavaju klub na visokom nivou.

 

APSURD VEZAN ZA DRŽAVNOG PRVAKA

Ovo zadnje što sam naveo dovodi i do najvećeg apsurda u našem državnom prvenstvu, jer upravo Hrvatska A liga daje klupskog prvaka države. Tako je zadnjih devet godina prvak države Dr. Jurica Tomljenović Zagreb, a pritom u  A ligi igraju sa pet različitih timova koji im mogu donijeti tu titulu. Također, propozicije kažu da timovi moraju zadržati pola svojih igrača od prošle sezone. Prošle godine prvak je bio tim JT1, a godinu dana prije toga JT3. Ta dva tima imala su skoro pa identične igrače. U biti isti tim je dva puta zaredom prvak, ali nije imao jednak naziv. Propozicije imaju dodatnu klauzulu pa dozvoljavaju da klubovi to rade (to se u A ligi odnosi na JT jer jedini imaju više od jednog tima u A ligi). Potpuno je jasno da ako imaš pet ekipa u istom stupnju natjecanja da ćeš u ligaškom natjecanju povećati šansu za osvajanje titule u odnosu na ostale za poprilično veliki postotak. Ipak, nije čudno ni neobično da u A ligi nastupa veći broj ekipa iz istog kluba. Apsurdno je da pobjednički tim nije prvak Hrvatske, već je to cijeli klub. Svaki klub nastoji imati što više članova radi popularizacije bridža, to dovodi do toga da bi bilo nepraktično za veliki broj igrača da uopće nastupe na natjecanju pa je sasvim prihvatljiva situacija da klubovi nastupaju s više timova u istom rangu natjecanja. Također rijetko koja ekipa u A ligi nastupa samo sa svojim članovima. Od dvanaest timova u A ligi, samo dva tima igraju striktno sa svojim članovima, Rijeka i Dubrovnik Danče. Sve ostale ekipe imaju u svojim timovima igrače iz drugih klubova. To je dozvoljeno i tu nema ništa sporno, ali se dodatno naglašava apsurd da je na kraju natjecanja klub čiji je tim pobjednik ujedno i prvak Hrvatske.

 

KAKO IGRAJU DRUGI

Dakle, naše najjače timsko natjecanje se igra u četiri vikenda bez prave završnice. U Europi se igra poprilično različito. Neke države imaju premalo slobodnih termina tako da svoje prvenstvo igraju dosta kraće nego mi. Bridž velesila Italija, ima prvu ligu sa samo deset timova koji igraju jednokružno i tako dobiju prvaka. Gotovi su cijelu ligu u samo jednom terminu godišnje. Englezi imaju samo osam timova u najjačem natjecanju i igraju tri termina sa po sedam kola. Norvežani svoju ligu igraju u samo dva termina s jednostrukim sustavom svatko sa svakim. Kod ostalih koje sam pratio imaju više slobodnih termina za ligu i uglavnom se igra Final Four na kraju. Rusija igra svatko sa svakim ligu od dvanaest timova, od toga četiri najbolja čini završni Final Four (mečevi polufinale i finale). Nizozemska igra dvostruki sustav svatko sa svakim, na kraju prvaka daje završni Final Four (mečevi polufinale i finale).Švedska i Danska imaju isti sustav igranja najjačeg timskog natjecanja, po dvanaest timova koji igraju svatko sa svakim, ali igraju duple mečeve 2*20 bordova. Četiri najbolja tima tvore završni Final Four (mečevi polufinale i finale). Poljaci igraju malo kompliciranije, ne znam točno cijelu strukturu, ali završnicu čine četiri najbolja tima i tvore Final Four (mečevi polufinale i finale).

Posljednja izmjena Utorak, 05 Prosinca 2017 21:29
 

Komentari

Morate biti prijavljeni za slanje komentara i odgovora.
Radim....
Poslano
Nije uspjelo